NAJSTARIJI PLANINARSKI PUTOPIS

Istraživanja Dr. Željka Poljaka iz Zagreba dovela su do saznanja da najstariji planinarski putopis u hrvatskoj književnosti jest onaj hrvatskog političara Avelina Ćepulića starijeg (1820 – 1869) iz Bakra, objavljenog u zagrebačkom časopisu “Neven“ br. 29 od 15. srpnja 1852.

U članku pod naslovom “ZORA NA UČKI“ opisan je noćni izlet Vela Učka – Vojak, održan 4. srpnja 1852. Za ondašnje prilike to je bio vrlo smion pothvat s pomalo alpinističkim završnim usponom, što je vidljivo iz članka:

“Pošto bi se penjao i gmizao od stijene do stijene drug uz vjerna druga i pošto bi pest pomalo ostudenila od dohvata studene litice, a bura nas dobro propuhala – eto nas na cilju puta našega, eto nas na vrhuncu Učke”.⁽¹⁾

Sve se zbilo pet godina prije osnivanja prve planinarske organizacije u svijetu, čuvenog “London Alpine Club“-a, što ovom događaju daje posebnu važnost.

U spomen na taj događaj, PD “Kamenjak“ Rijeka prvog vikenda u srpnju, tradicionalno organizira noćni pohod na Učku.

Zapisao: V. Rojnić, 10. lipnja 2015.

Korišteni izvori:

1. Dr. Željko Poljak: Koji je prvi planinarski putopis u našoj literaturi; Naše planine, 1963, br. 5-6
2. Saša Dmitrović: Bitne i spomena vrijedne činjenice o Učki; JU Park prirode Učka, 2010.
3. 50 godina planinarskog društva KAMENJAK Rijeka 1961-2011; monografija, 2011.
4. Dr. Josip Bratulić: Velebit – velika tema hrvatske književnosti; MH-Hrvatska revija, 2014, br.1

 

ISTARSKA GLAVICA NA MOSORU

Mosor je jedna od najljepših hrvatskih planina. Izdaleka naizgled surovi kamenjar, a ustvari više-manje pitoma planina prošarana dolcima i padinama obraslih prorijeđenom primorskom vegetacijom i povezanih lako prohodnim pastirskim stazama. Ishodište najvažnijih planinarskih tura po Mosoru je pl. dom Umberto Girometta, smješten kraj izvora Ljuvač na 868 mnv. Iznad doma nalaze se dva vidikovca: Giromettina vidilica i Istarska glavica 1041 m (ranije Ljuvaštica). Do ovih vidikovaca stiže se od (x) na PP 117 u pravcu Vickovog stupa; lijevi markirani odvojak vodi do Giromettine vidilice, a desni nemarkirani do Istarske glavice.

Odakle Istarska glavica na Mosoru? Talijanski fašizam između dva svjetska rata primorao je mnoge Istrane na odlazak/bijeg iz svoga zavičaja. Jedna značajna zajednica našla se tako u Splitu i 30-ih godina prošlog stoljeća djelovala okupljena u Gornjoprimorsko-istarskom klubu Kras. Najistaknutiji njegov član bio je pravnik Uliks Stanger rodom iz Voloskog, neko vrijeme i dopredsjednik podružnice HPD-a Mosor iz Splita. Svi su oni kroz više godina marljivo sudjelovali u Šumskim danima na pošumljavanju Mosora, a posebno glavice Ljuvaštica. Stoga je splitski planinari u znak priznanja 1934. preimenovaše u Istarsku glavicu, i eto već skoro 90 godina vjerno sačuvaše to ime u svim kartama i svakodnevnoj komunikaciji.
Lijepi je osjećaj na Istarskoj glavici promatrati zalaz sunca iza prekrasne panorame Splita i otoka. Stoga ovu priču valja prenositi na mlađe generacije istarskih planinara, kako bi i one mogle zavoljeti Mosor i obnavljati prijateljstva sa splitskim planinarima.

Zapisao: Vladimir Rojnić, 16. kolovoza 2023.